Povećanje socijalnih davanja za najmanje 40 odsto, dječji dodatak za svu djecu, besplatni kilovat sati, rješavanje stambenih pitanja najsiromašnijih građana kroz prodaju nelegalno stečene imovine samo su neki od načina koji mogu pomoći da se pomogne siromašnima u Crnoj Gori, ocjenjuju sagovornici „Dana”. Ističu da Crna Gora mora biti država socijalne pravde, da se mora stati na kraj zloupotrebama koje pojedincima omogućavaju „parazitiranje na državnom budžetu”, te da nova vlast ne smije ponoviti greške prethodnih koje su pomagale tajkune, a građane držale na rubu egzistencije.

Dugogodišnja predsjednica Fondacije Banka hrane Marina Medojević ocjenjuje da socijalna politika ubuduće mora biti po mjeri osiromašenog stanovništva kako bi oni osjetili promjene nabolje. Ističe da je bivši režim stvarao izuzetno bogate pojedince, a sve više siromašnih, tako da danas imamo oko 40 odsto stanovnika Crne Gore koji žive bez ikakvih primanja ili sa primanjima do 400 eura.

– Prema podacima Centralne banke, u januaru 2020. godine u Crnoj Gori je bilo 66 milionera fizičkih lica i 254 milionera pravnih lica koji depozite čuvaju u bankama. Tajkuni su uživali brojne povlastice kod države, kao što je stopa PDV-a, oprošteni milionski porezi i doprinosi. Naši dosadašnji reformatori socijalne politike nisu se brinuli o socijalno ugroženim koliko o tranzicionim profiterima. Malo su učinili da pomognu žrtvama tranzicije, jednoroditeljskim porodicama uskraćenim za alimentaciju, dugogodišnjim nezaposlenim, bolesnima – navodi Medojevićeva.

Ističe da je pomoć siromašnima iz državnih institucija bila korisna ali do nje nije bilo lako doći, bila je selektivna, netransparenta i, što je najvažnije, nije bila u cilju eliminisanja problema siromaštva.

– Ako bi korisnici socijalne pomoći radili neki posao da bi preživjeli, izgubili bi pravo na socijalnu pomoć ako nisu bili miljenici režima, dok su drugi, podobni imali radionice, transportna vozila, kuće i nesmetano je primali – naglašava Medojevićeva.

Smatra da se sistemski problem siromaštva može riješiti, ali da za to do sada nije bilo političke volje.

Mitar Radonjić iz Instituta za socijalnu i obrazovnu politiku ističe da Crna Gora mora biti država socijalne pravde jer je socijalna sigurnost građana jedan od osnovnih postulata demokratski uređenih država u kojima je na snazi istinita vladavina prava. Ističe da godine iskustva u radu na socijalnim pitanjima im daju za pravo da kažu da trenutna situacija nije na zadovoljavajućem nivou.

– Zato Crna Gora mora da u periodu koji je pred nama, a koji je najavljen kao krizan, posveti maksimalnu pažnju ranjivim kategorijama društva i da na jasan, odgovoran i precizan način definiše socijalnu politiku sa posebnim fokusom na socijalna davanja. Dakle, radna tijela koja nisu formirana se moraju formirati u najkraćem mogućem roku, a pritom mislim u prvom redu na formiranje savjeta za brigu o osobama s invaliditetom, za šta su se stkli svi uslovi. Dalje, potreban je poseban fokus staviti na zloupotrebe preko kojih se prećutno prelazilo, a odnosi se na one pojedince koji su korisnici materijalnih davanja, a koji rade na crno pritom ne želeći da uđu u zakonski regulisan radni odnos jer ne žele da izgube „socijalu”, kao i na situacije gdje osobe s invaliditetom bivaju zaposlene na osnovu ugovora o radu kada država stimulativno djeluje na poslodavce i vrši povraćaj od 70 odsto plate, gdje osobe s invaliditetom ne dolaze na posao već sa poslodavcem dijele povraćaj od stimulativne mjere, a za šta i „ptice na grani” znaju da se dešava – navodi Radonjić.

Ističe da se fokus mora staviti i na jednokratne pomoći jer je potrebno da građani znaju ko i zbog čega ih dobija.

– U doba krize koju najavlju relevantne institucije potrebno je konsolidovati i socijalna davanja na način da se onima kojima je potrebno pruži više nego do sada, a oni koji su koristili „rupe u zakonu” i godinama bili paraziti u državnom budžetu ukinu davanja uz obavezu da se provjeri ko je i zbog čega privilegovanim pojedincima dozvolio zloupotrebu socijalnih davanja, nakon čega treba djelovati zakonski represivno – zaključuje Radonjić.

M.S.

---

Dodatak za svu djecu
Marina Medojević smatra da materijalno obezbjeđenje porodice, koje iznosi od 66 eura za pojedinca do 126 za porodicu sa pet i više članova, predstavlja ponižavajući iznos, te da ga u startu treba povećati barem 40 odsto.
– Uz to je važno, vezujući se za Zakon o porijeklu imovine, koji se mora što prije donijeti, korišćenje sredstava od prodaje nekretnina za rješenje problema stanovanja najugroženijih jer je to najveći njihov trošak. Besplatni kilovat sati za siromašne kao i dječji dodatak (koji mora pratiti potrebe djece, a ne biti ponižavajuće nizak kao sada 24 eura) za svu djecu iz socijalno ugroženih porodica, nezavisno da li su roditelji korisnici socijalne pomoći. Nova vlast mora uraditi sve ono što višedecenijska nije. Socijalna politika po mjeri čovjeka mora biti ideja vodilja a izlazak iz siromaštva najvećeg broja ugroženih cilj. Nije dovoljno olakšati siromaštvo nego ga treba i eliminisati – ističe Medojevićeva.